KAKO JE NASTAO RJEČNIK

Izvannastavne aktivnosti su važan segment rada škole jer su jedine ostale prostorom potpune slobode.

Divno je raditi u školi s djecom koja to ne moraju raditi i raditi ono što se ne mora, što nije za ocjenu. Još ljepše je raditi nešto kreativno na materinjem jeziku jer to je jezik srca, jedini jezik na kojemu možete izraziti ono što osjećate u sebi i što vidite oko sebe u zavičaju.

Mnogo je učenika svih tih godina prošlo kroz Malu Kajkavianu. Nekima je to bila samo usputna postaja, a neki su se ostali družiti sa mnom pune četiri ili pak pet godina. Kroz te godine s tugom sam gledala kako djeca sve manje znaju kajkavsko narječje, srame ga se. Nestaje tradicijski način života, iz upotrebe iščezavaju mnogi predmeti koji su se nekad koristili u seljačkom gospodarstvu.

S njima nestaju i riječi koje su ih imenovale. One kao utvare još neko vrijeme ostaju u glavama ljudi, sve češće se uopće ne zna što znače, a onda potpuno iščezavaju. Radeći s djecom, često bih posegnula za rječnikom, ali još češće nije bilo rječnika u kojem bismo mogli naći ono što nas zanima.

Zato sam prije mnogo godina odlučila sastaviti rječnik. Većinu riječi sam prikupila sama jer potječem iz jako stare i tradicionalne obitelji koja je njegovala zavičajni govor. Neke riječi su skupila djeca, veseleći se kad bi pronašli riječ koje još nema u rječniku. Zato rječnik ima različite varijante pojedinih riječi jer se vokabular razlikuje prema mjestu stanovanja i obuhvaća riječi koje se mogu čuti na području od Oroslavja do Gornje Stubice.

Rječnik je namijenjen djeci i učiteljima, ali i svima ostalima kojima je kajkavsko narječje u srcu. Prvo izdanje rječnika je izašlo u studenom 2016. i rasprodano je u 3 mjeseca.

Rječnik je postao priručnikom za voditelje izvannastavnih aktivnosti diljem Zagorja, iako su razlike u govorima pojedinih dijelova Zagorja velike. Samim time postao je i ostao poticaj stvaralačkom radu na kajkavskom jeziku. No, pokazalo se da nedostaje akcentuacija pa je djeci i odraslima problem pogoditi kako se pravilno izgovara pojedina riječ. Zato smo uz drugo izdanje rječnika odlučili snimiti zvučni zapis kako bi se izbjegle dileme oko izgovora.

Dodatna vrijednost ove snimke je što riječi izgovaraju djeca. To je za njih bila odlična prilika da usput nauče izgovarati pojedine riječi, a za korisnike rječnika su prelijepi dječji glasovi dodana vrijednost.

U snimanju zvučnog zapisa su sudjelovali ovi učenici OŠ Donja Stubica: Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković, Marta Drempetić-Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra Fišter, članovi Male Kajkaviane.

Danica Pelko